Your Adsense Link 728 X 15

Kako napraviti vlažne maramice?

Posted by HaloPortal 0 komentari














Vlažne maramice:


$ dvoslojni (ili višeslojni) papirnati ručnici

$ čaša vode.

& 2 žlice dječje kupke

$ 1 žlica baby ulja



Čuvajte ih u plastičnoj posudi najviše tjedan dana! Ukoliko želite napraviti potpuno prirodne vlažne maramice umjesto dječje kupke koristite organsku kupku, a umjesto baby ulja stavite žlicu kokosovog ulja.

Kako nastaje rosa?

Posted by HaloPortal 0 komentari




Sasvim je moguće da smatrate kako je rosa neka obična pojava u prirodi koja se lako može shvatiti i objasniti.
Pa ipak, dugo se nije znalo što je rosa, i kako ona nastaje, a o rosi su napisane čitave knjige!

Od Aristotelova doba pa do prije dvije stotine godina vjerovalo se da rosa pada, slična kiši. Ali, rosa uopće ne pada! Za najpoznatiji oblik rose, onaj koji se vidi na lišću biljaka, sada se zna da uopće nije rosa!

Kako bismo razumjeli što je rosa, moramo naučiti nešto o zraku oko nas.

Zrak uvijek sadrži određenu količinu vlage. Topliji zrak može sadržavati više vodene pare nego hladan. Kad zrak dođe u dodir s nekom hladnom površinom, dio tog zraka se kondenzira i vlaga iz njega ostaje na toj površini u obliku sićušnih kapi. To je rosa.

Međutim, da bi se stvorila rosa, temperatura hladne površine mora se spustiti ispod određene točke. Ta se točka naziva „točkom rose" ili rosištem. Na primjer, ako čašu ili neku posudu od glatkog materijala napunite vodom, rosa se može ne pojaviti na površini čaše ili posude. Ako u vodu stavite malo leda, rosa se i dalje ne mora javiti, sve dok se površina čaše ili posude ne spusti do određene temperature.

Kako se rosa stvara u prirodi? Prvo, mora postojati topli zrak pun vlage. Taj zrak mora doći u dodir s nekom hladnom površinom. Rosa se stvara na podu ili pločniku, jer je na tom mjestu poslije zalaska sunca i dalje ostaju toplo. Ali, može se stvoriti i na travi ili biljkama ako su se ohladili.
Zašto kažemo da rosa što je vidimo na biljkama zapravo i nije rosa? Zbog toga što, iako jedan mali dio vlage kojeg vidimo na biljkama predstavlja rosu, većina te vlage - a u nekim slučajevima i sva - zapravo dolazi od same biljke! Vlaga izlazi kroz pore lišća. Vlaga u biljkama predstavlja nastavak postupka usisavanja vode iz zemlje. Taj postupak počinje danju, tako da površina lišća može izdržati vrelinu sunca, a po noći se samo nastavlja.
Na nekim mjestima u svijetu svake se noći stvara toliko rose da se može skupiti u rezervoare i koristiti kao voda za napajanje stoke.

Kako je nastao Mjesec

Posted by HaloPortal 0 komentari

Mjesec, zemljin jedini prirodni satelit. To je ujedno jedino svemirsko tijelo koje je ikad posjetio čovjek. Mjesec, zemljin jedini prirodni satelit. Kruži orbitom na udaljenosti oko 350000 km od Zemlje, Površina mu je veličine SAD-a, Kanade i Rusije zajedno. To je ujedno jedino svemirsko tijelo koje je ikad posjetio čovjek. Ali kako je nastao mjesec. Od početa kada su ljudi počeli promatrati nebo, bili opčinjeni mjesecom, štovali su ga i slavili. Drevne civilizacije smatrale su ga božanstvom. Grčki filozof Anaxagoras prvi ga je prepoznao kao sferu. Ali sve do 1609. godine, kada je Galileo usmjerio svoj teleskop prema površini mjeseca, ta teorija nije mogla biti potvrđena.Ljudska fascinacija mjesecom, ima svoje korijenje u Zemljinoj ranoj geografskoj povijesti. Moguće da je mjesec jednom davno bio dio planeta Zemlje. Većina znanstvenika sada vjeruje da prije 4,5 milijardi godina, mlada Zemlja bila pogođena objektom veličine Marsa. Ova kolizija, znana još kao "big whack theory", je raspršila te dijelove Zemlje u svemir. Ta zemljina prašina se s vremenom spojila i sama gravitacija odlomljenih komada Zemlje se oblikovala u sferu, te je tako kugla kamenja postala mjesec. U svojem kruženju oko Zemlje Mjesec se udaljava brzinom od oko 3,5 cm svake godine. Mjesec se jako malo promijenio od svog nastanka. Nema života, nema atmosfere niti promjene godišnjih doba. Mjesečeva gravitacija dovoljno je snažna da utječe na podizanje i spuštanje oceana na Zemlji (plima i oseka), ali ne dovoljno jaka da bi raspršila oceane u svemir. Mjesec je jedinstven u usporedbi sa ostalim nebeskim tijelima, jer je to jedini drugi "svijet" kojeg je čovjek posjetio. Mnogi ne znaju da je prvo sletanje na Mjesec postignuto od strane SSSR-a 1966 godine. Bezpilotna letjelica uspješno je sletjela je na površinu mjeseca, ali su Amerikanci ti koji su stavili prvog čovjeka na mjesec, u Apollo 11 programu 1969. Interes za malim solarnim tijelom danas pokazuju mnoge velike svjetske sile kao Amerika, Kina, Japan i Indija, i planiraju ambiciozne programe na mjesecu. NASA do 2020. godine planira napraviti prvu postaju na mjesecu.

Ostalo